Prema navodima koji su se pojavili u medijima, kompanija Kentkart, koja u Srbiji posluje pod nazivom Kentkart Southeast Europe doo Beograd i nalazi se u većinskom vlasništvu turske kompanije Kentkart Global Elektronik Anonim Sirketi, uputila je republičkim organima obaveštenje o postojanju spora, što je prvi korak ka pokretanju arbitražnog postupka protiv Republike Srbije.
Spor proističe iz odluke skupštine Grada Beograda da raskine ugovor o javno-privatnom partnerstvu o kontroli i naplati karata u gradskom prevozu, 11 godina pre njegovog isteka. Investitor nije prihvatio predlog sporazumnog raskida ugovora i odlučio je da pokrene proceduru za rešavanje sporova po bilateralnom investicionom sporazumu između Srbije i Turske.
Od ranije je poznato javnosti da je Sekretarijat za javni prevoz 2021. godine na tenderu dodelio ugovor turskoj kompaniji Kentkart, koji je oročen na 13 godina.
Gradonačelnik Beograda je sredinom 2022. godine najavio da će ugovor biti raskinut, aludirajući na nizak procenat naplate karata kao razlog raskida. Grad Beograd je 28. septembra 2022. godine osnovao gradsko preduzeće „Naplata prevozne usluge Beograd”. U prilog tome da je razlog za raskid ugovora bila upravo loša naplata govori i pisanje medija da je u predlogu odluke o osnivanju novog gradskog preduzeća bilo navedeno da se ono osniva „radi efikasnije organizacije prodaje karata i naplate usluge prevoza, kao i kontrole voznih isprava u javnom linijskom prevozu”. Konačna odluka o osnivanju je predvidela da će ove poslove kompanija Kentkart nastaviti da obavlja sve do njihovog potpunog preuzimanja od strane gradskog preduzeća, a da gradski organi moraju da raskinu ugovor sa tom kompanijom u roku od 12 meseci od dana donošenja (što znači do 28. septembra 2023. godine).
Gradonačelnik Beograda je nedavno izjavio da su u međuvremenu vođeni pregovori o sporazumnom raskidu ugovora, ali Kentkart, po rečima samog investitora, nije pristao na zaključenje.
Sporazum o uzajamnom podsticanju i zaštiti investicija između Republike Srbije i Republike Turske je zaključen 2001. godine i stupio je na snagu 2003. godine. Potom je zaključen novi sporazum 2018. godine, koji nikada nije stupio na snagu i zamenjen je još novijim sporazumom 2022. godine. Sporazum iz 2022. godine još uvek nije na snazi i trenutno se nalazi u proceduri potvrđivanja pred Narodnom skupštinom, a pošto stupi na snagu zameniće još uvek aktuelni sporazum iz 2001. godine.
Procedura za otpočinjanje postupka rešavanja sporova je ista i po sporazumu iz 2001. godine i po onom iz 2022. godine: nakon slanja obaveštenja o sporu, strane bi trebalo da nastoje da spor reše mirnim putem u predviđenom roku od 6 meseci.
Sporazum iz 2001. godine sadrži jednu nejasnu odredbu, koja je bila predmet tumačenja više arbitražnih sudova (u predmetima Kiliç Ĭnşaat Ĭthalat Ĭhracat Sanayi Ve Ticaret Anonim Şirketi protiv Turkmenistana, İçkale İnşaat Limited Şirketi protiv Turkmenistana, Muhammet Çap & Sehil Inşaat Endustri ve Ticaret Ltd. Sti. protiv Turkmenistana, Sistem Mühendislik In aat Sanayi ve Ticaret A. protiv Kirgistana, Rumeli Telekom A.S. and Telsim Mobil Telekomunikasyon Hizmetleri A.S. protiv Kazahstana), koji su došli do oprečnih zaključaka u pogledu postojanja obaveze investitora da svoja prava prvo pokuša da zaštiti pred lokalnim sudovima zemlje domaćina kako bi, u slučaju da sud spor ne reši u roku od godinu dana, investitor bio u mogućnosti da pokrene arbitražni postupak.