Komitet ministara, organ Saveta Evrope koji nadzire izvršenje odluka Evropskog suda za ljudska prava, usvojio je na sastanku održanom od 6. do 8. decembra 2022. godine dve odluke koje adresiraju sistemske probleme u Srbiji koji se često iznose pred ESLJP. Prva odluka (dostupna ovde) bavi se tzv. grupom predmeta „Kačapor“ i odnosi se na neizvršenje presuda domaćih sudova protiv preduzeća u društvenoj svojini. Druga odluka (dostupna ovde) bavi se tzv. grupom predmeta „Stanimirović“ i odnosi se na navodna zlostavljanja od strane policije.

Preko 9000 predstavki u pogledu neizvršenja presuda protiv društvenih preduzeća; Srbija rešenje vidi u Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku

Komitet ministara je utvrdio da je nakon predmeta Kačapor i drugi protiv Srbije (o kome smo pisali ovde) registrovano oko 9000 predstavki u vezi sa istim problemom, od kojih je do sada rešeno oko 3700. Prema podacima koje je Srbija iznela, u skladu sa nekadašnjom strategijom da popiše sve neizvršene presude protiv društvenih preduzeća i uspostavi šemu za isplatu duga, zaključno sa 30. septembrom 2015. godine registrovano je 84.814 takvih presuda, a ukupan iznos duga po njima je procenjen na oko 372 miliona evra.

Srbija je napustila strategiju popisa neizvršenih presuda i uspostavljanja mehanizma za isplatu dugu, i sada rešenje problema vidi u Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku. Komitet je u junu 2020. godine procenio da taj zakon funkcioniše u praksi, ali podaci koje je Komitetu dostavila jedna nevladina organizacija pokazuju da je sve veći broj odluka kojima se izjavljena pravna sredstva po tom zakonu odbijaju ili odbacuju (posebno u stečajnim postupcima). Šanse za uspeh su ograničene u stečajnim postupcima, a sudovi zahteve odbacuju čak i u situacijama kada su postupci trajali veoma dugo. U pogledu dužine trajanja postupka po Zakonu o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, Komitet je naveo da ne postoje informacije o prosečnom trajanju ovog postupka u kontekstu izvršenja protiv društvenih preduzeća, i podsetio da je ESLJP utvrđivao povredu prava na suđenje u razumnom roku svaki put kada je period neizvršenja trajao duže od godinu dana, bez obzira da li se radilo o prinudnom izvršenju ili stečaju.

Komitet je pohvalio to što je Ustavni sud uskladio svoju praksu sa praksom ESLJP u vezi sa visinom naknade nematerijalne štete za povredu prava zagarantovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima zbog neizvrešenja protiv društvenih preduzeća. S druge strane, Komitet i dalje nema uvid u podatke o usklađivanju redovnih sudova sa ovom praksom Ustavnog suda i o postupanju Državnog pravobranilaštva, koje navodno neopravdano produžava trajanje izvršnih postupaka žalbama na visinu naknade, pa je ove podatke zahtevao od države.

Komitet je pozvao Srbiju da hitno reši problem isplate naknada nematerijalne štete za neizvršenje presuda. Po važećim propisima, naknada se isplaćuje sa računa sudova, što dovodi do njihove blokade.

Komitet je takođe pohvalio volju vlasti da zaključi poravnanja, ali i napomenuo da ih to ne oslobađa obaveze da se pozabave osnovnim uzrocima problema neizvršenja domaćih presuda.

Primećeno je i da su na godišnjem sastanku privrednih sudova razmatrana moguća rešenja poput omogućavanja isplate naknade iz državnog budžeta umesto budžeta sudova, prenosa nadležnosti za odlučivanje po pravnim lekovima na Ustavni sud i prenosa odgovornosti po neizvršenim odlukama na državu. Ukazano je na činjenicu da bi ESLJP prihvatio i duži rok za izvršenje i nižu naknadu zbog povrede prava ukoliko bi država sveobuhvatno rešila ovaj problem i prenela odgovornost po neizvršenim odlukama na državu. Komitet smatra da stoga ovaj pristup treba preferirati.

Komitet je pozvao Srbiju da započne konsultacije sa sekretarijatom Saveta Evrope u cilju pronalaženja sveobuhvatnog rešenja i odlučio da se ponovo pozabavi ovom temom u toku 2023. godine.

U pogledu pojedinačnih mera, koje Komitet donosi u nadzoru sprovođenja odluka ESLJP u pojedinačnim predmetima, Komitet je zaključio da u predmetima Omerović i drugi, Lilić i drugi, Mladenović i Đokić i Pendić nisu potrebne nikakve dalјe pojedinačne mere jer su domaće odluke izvršene i isplaćena je naknada nematerijalne štete. Komitet je međutim pozvao organe vlasti u Srbiji da ispune obaveze iz mnogih poravnanja.

Komitet se osvrnuo i na problem neizvršenja upravnih rešenja o rušenju bespravno izgrađenih objekata

U istoj odluci, Komitet se pozabavio i predmetom Kostić protiv Srbije, gde je utvrđena povreda prava na imovinu iz člana 1 Protokola br. 1 uz Konvenciju usled višegodišnjeg neizvršenja rešenja o rušenju objekta koje je doneto u korist podnosilaca. Država je navela da se najveći problem u sprovođenju upravnih rešenja o rušenju odnosi na nezakonite objekte izgrađene za vreme socijalizma i tokom ratova devedestih godina. Vlasnici takvih objekata imaju pravo da pokrenu postupak za legalizaciju, a prema zakonskim izmenama iz 2015. godine konačna rešenja o rušenju se neće sprovoditi dok se postupak legalizacije ne okonča. Od 2018. godine gradovi koji imaju gradske opštine mogu poveriti sprovođenje postupaka legalizacije gradskim opštinama zarad bržeg rešavanja. Predstavnici Srbije su naveli da nakon pritužbe u slučaju Kostić nije bilo novih sličnih pritužbi.

Komitet je naveo da pošto je Ustavni sud 2014. godine omogućio pojedincima da mu se obrate zbog odlaganja izvršenja odluka o rušenju objekata, taj sud može da naloži ubrzanje postupka rušenja i odredi adekvatnu naknadu štete.

Pošto je država pružila pozitivne statističke podatke o dinamici rešavanja predmeta legalizacije i pošto nije bilo novih postupaka pred ESLJP o istom problemu, Komitet je smatrao da nikakve opšte mere nisu potrebne.

Međutim, Komitet je primetio da je u predmetu Kostić izvršni postupak prekinut do ishoda postupka legalizacije, pa je kao posebnu meru pozvao nadležne organe da okončaju postupak legalizacije bez odlaganja i obaveste Komitet o njegovom ishodu.

U posebnoj odluci, Komitet adresirao predmete koji se tiču navodnog zlostavljanja od strane policije

Komitet je tokom istog zasedanja razmatrao i tzv. grupu predmeta „Stanimirović“, koja se odnosi na nedostatak delotvorne istrage navodnog zlostavljanja od strane policijskih službenika (u smislu procesne povrede zabrane mučenja iz člana 3 Konvencije), zlostavljanje od strane policije tokom ispitivanja (u smislu materijalne povrede zabrane mučenja), kao i na povredu prava na pravično suđenje (iz člana 6 Konvencije) zbog korišćenja dokaza dobijenih zlostavlјanjem. 

Komitet je najpre razmotrio navode države u vezi sa pojedinačnim predmetima koji se nalaze pod nadzorom. Država je navela da u predmetu Stanimirović istraga protiv policijskih službenika ne može biti otvorena zbog zastarelosti; da je slučaj podnosioca predstavke procesuiran i da je on oslobođen svih optužbi, ali da nije pokrenuo postupak za naknadu štete iako je na to imao pravo. Država je dalje navela da je podnosilac predstavke u predmetu Almaši podneo krivičnu prijavu tužilaštvu i tražio ponovno preispitivanje njegovih navoda u vezi sa zlostavljanjem.

Komitet je obustavio nadzor u predmetu Stanimirović jer je istraga nemoguća zbog nastupanja zastarelosti. U pogledu predmeta Almaši, Zličić i Petrović, Komitet je pozvao organe vlasti da brzo i po službenoj dužnosti preispitaju ove slučajeve, da otvore ili nastave istragu u predmetima u kojima je ona izvodljiva i obaveste ga o preduzetim koracima.

U pogledu opštih mera, koje se bave sistemskim problemima u domaćim pravnim sistemima, uzeti su u obzir navodi države o relevantnim domaćim propisima i Metodologiji za istraživanje slučajeva zlostavlјanja od strane policije iz 2017. godine koju je donelo Republičko javno tužilaštvo.

Komitet je dalje razmotrio i zaključke ekspertskih tela, i to:

  • Evropskog komiteta za prevenciju mučenja i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, koji je izrazio zabrinutost zbog nedostatka delotvorne akcije države u cilju sprovođenja prethodnih preporuka i napomenuo da zlostavlјanje od strane policije ostaje ozbilјan problem u Srbiji i da je odgovornost za njegovo iskorenjivanje na višem rukovodstvu Mnistarstva unutrašnjih poslova i policije; izrazio je i zabrinutost zbog nedostatka zaštitnih mera protiv zlostavlјanja;
  • Komiteta protiv torture Ujedinjenih nacija, koji je izrazio zabrinutost zbog izveštaja o ugroženoj nezavisnosti, efikasnosti i vidlјivosti Zaštitnika građana, smanjenju broja poseta pritvorenicima i zatvorenicima koje je sproveo Nacionalni mehanizam za prevenciju torture, odloženom objavlјivanju nalaza i preporuka i očiglednom nedostatku poverenja od strane organizacija civilnog društva koje su sarađivale sa Nacionalnim mehanizmom; takođe je izrazio zabrinutost zbog nedostatka zaštitnih mera protiv zlostavlјanja i nedostatka delotvornih istraga;
  • Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture, odnosno Zaštitnika građana, koji je u godišnjem izveštaju za 2021. godinu naveo da je mehanizam intervjuisao preko 100 pritvorenika i zatvorenika o ponašanju policijskih službenika i da se većina ispitanika nije žalila na ponašanje policajaca, kao i da je preporučio Ministarstvu unutrašnjih poslova da nastavi sa opremanjem prostorija za saslušanja tehničkom opremom za audio i/ili video snimanje, da uloži dodatne napore da obezbedi pravilnu primenu Metodologije i da obezbedi da svi policijski službenici postupaju u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Komitet je pozvao srpske vlasti da sprovedu „nultu toleranciju“ prema zlostavlјanju od strane policijskih službenika, preduzmu odlučnije mere za rešavanje ovog ozbilјnog i dugotrajnog problema i da ulože dodatne napore da pobolјšaju delotvornost krivičnih istraga navoda o zlostavlјanju, uzimajući u obzir konkretne preporuke koje je Evropski komitet za prevenciju mučenja dao u svom izveštaju o Srbiji iz 2022. godine.

Komitet je dalje apelovao na nadležne organe da u potpunosti sprovedu Metodologiju za istraživanje slučajeva zlostavlјanja iz 2017. godine i da mu dostave sveobuhvatne statističke podatke za sve krivične prijave primlјene u poslednjih pet godina koje se odnose na mučenje i druge oblike zlostavlјanja, uklјučujući informacije o tome da li su ove prijave dovele do istrage i, ako jesu, od strane kog organa, da li je istraga dovela do izricanja krivičnih ili disciplinskih kazni policijskim službenicima i da li su žrtve obeštećene.

Komitet je pozvao vlasti da usvoje strategiju o iskorenjivanju zlostavlјanja od strane policije, uklјučujući elemente navedene u izveštaju Evropskog komiteta za prevenciju mučenja iz 2022. godine. Pošto se zlostavlјanje često dešava tokom privođenja i saslušanja od strane policijskih službenika, Komitet je pozvao nadležne da ozbilјno razmotre uvođenje obaveznog video snimanja, kao i obavezno postavlјanje uređaja za snimanje u objektima za policijsko zadržavanje.

Komitet je predložio da vlasti razmotre i ukidanje roka zastarelosti za krivično delo mučenja, saglasno praksi drugih država članica Saveta Evrope.

Komitet je na kraju odlučio da zatvori ispitivanje problema izvođenja nezakonito prikupljenih dokaza u krivičnom postupku. Prihvatio je uveravanja vlasti da je povreda u predmetu Stanimirović prouzrokovana pogrešnom primenom domaćih propisa i da su nezakonito pribavlјeni dokazi neprihvatlјivi u krivičnom postupku u Srbiji.

Komitet je predmete iz ove grupe prebacio u režim pojačanog nadzora, s obzirom na složenu i dugotrajnu prirodu problema i istakao da će nastaviti njihovo razmatranje na svom 1483. sastanku u decembru 2023. godine.